|
|
|
Iako mnogi uporno to negiraju, marksizam je nauka. Zasniva se na
Marksovoj teorijskoj kritici kapitalističkog načina proizvodnje i
eksploatacije koja iz njega proizlazi. Karl Marks je prvi formulirao
zakonitosti nastanka i razvoja ljudskog društva i njihovu dijalektičku
vezu s materijalnom proizvodnjom - prije svega ovisnost, ali i povratni
utjecaj. Svi društveni odnosi u određenoj epohi su u velikoj mjeri
uvjetovani načinom na koji ljudi proizvode sredstva za život. Od odnosa
u koje proizvođači stupaju u procesu materijalne proizvodnje uveliko
ovise i svi ostali društveni odnosi.
Marks je zajedno s Engelsom objasnio nastanak klasnog društva i njegov
razvoj do kapitalizma, pokazujući u svakoj društvenoj formaciji da je
upravo stupanj razvoja sredstava za proizvodnju i proizvodni odnos koji
iz njega proistječe bio u velikoj mjeri odlučujući faktor za običajne,
pravne, moralne, kulturne i druge norme i odnose.
Zahvaljujući ispravnom dijalektičkom metodu, uzdigao se do razumijevanja
osnovnog društvenog odnosa u kapitalizmu: kapital - odnosa. Objasnio je
kako u procesu prvobitne akumulacije kapitala manja grupa ljudi stvara
monopol nad sredstvima za proizvodnju, otuđujući ostale, i primoravajući
ih da prodaju svoju radnu snagu kako bi preživjeli. Radnik prodajući
svoju sposobnost da radi, ne dobiva vrijednost utrošenog rada, već
veliki dio te vrijednosti prisvaja kapitalista - poslodavac. Stalnom
željom za uvećanjem profita, kapitalisti sve više pojačavaju
eksploataciju i siromašenje radnika, uvlačeći cijelu privredu u krizu.
Spuštanjem plaća ispod minimuma egzistencije i siromašenjem, radnici su
primorani da izvrše socijalnu revoluciju i podruštve sredstva za
proizvodnju, u modernom sistemu kroz radničko dioničarstvo – tvornice
radnicima.
U domenu sociologije, marksizam je pružio veliki doprinos saznanjem da
od odnosa prema sredstvima za proizvodnju ovise ostali društveni odnosi.
Na toj osnovi, izgrađena su naučna shvaćanja pojma društva, nacije,
klase, morala, države...
Kao i protiv svih drugih progresivnih ideja u ljudskoj povijesti koje
ugrožavaju interese eksploatatorskih društvenih grupa, i protiv
marksizma se već više od sto godina bespoštedno bore reakcionarne,
najčešće vladajuće klase. Svim silama se bore za očuvanje svojih
socijalnih privilegija, shvaćajući da je upravo djelovanje marksističke
teorije na radničku klasu njihov najveći neprijatelj, koja ih kada
jednom postane samosvjesna neizbježno uništava. Otuda i toliko upinjanje
da se proletarijatu ocrne i zgade ideje socijalizma i tako otupi njegova
revolucionarna oštrica. Pa ipak, njihova borba je uzaludna, jer
zakonitosti kapitalizma nužno vode do omasovljivanja širih slojeva
društva i njegovog klasnog osvješćivanja. Marksizam će pobijediti jer
proletarijat mora uzeti sudbinu društva u svoje ruke, ne zato što tako
želi ovaj ili onaj ideolog ili teoretičar, već zato što ga na to tjera
nehumana eksploatacija kapitalom.
Uloga marksizma u suvremenom društvu
Na osnovi Marksovih teorijskih saznanja je izgrađena teorija diktature
proletarijata, naučnog socijalizma, izvršene brojne revolucije, počev od
Oktobarske preko Jugoslavenske do Kubanske. Međutim, došlo je do
degeneracije ovih društava i diskreditiranja marksizma, i jedan od naših
zadataka je svakako objašnjenje ovoga procesa, koje nam može poslužiti
za razumijevanje sadašnjih društvenih pojava i anticipaciju budućih.
Marksizam nije propao, marksizam je zloupotrebljen! Diktature
staljinističkog tipa su uništavale u ime marksizma, ali to nije bio
marksizam. Demokracija je u samim temeljima istinskog komunizma i
socijalizma.
Marksizam podrazumijeva kritički odnos prema društvenim pojavama, i ni u
kom slučaju ne može biti 'prevaziđen', 'zastario', 'promašen' i slično,
kako bi to mnogi ideolozi i dojučerašnji 'komunisti' željeli.
On će se ponovo uzdići i na ovim prostorima jer jedino on može pružiti
internacionalističko, humano stanovište za sve ugnjetene ljude u
Hrvatskoj, ali i šire. Da bi mogli preuzeti sudbinu u vlastite ruke,
radnici moraju shvatiti na koji način to trebaju uraditi. A upravo je
njegov zadatak da im objasni i da ih usmjeri.
Kapitalizam koji se sada nalazi u svojoj posljednjoj fazi, imperijalizmu,
nije sposoban prevaziči svoje protivurječnosti i krize. Njegova
progresivna povijesna uloga je bila razviti proizvodne snage, ali
izvršivši tu svoju misiju, njegovi okviri postaju preuski za nabujale
proizvodne snage. On ograničava njihov dalji razvoj, stvara
nezaposlenost kapaciteta, ciklične krize i svjetske ratove u borbi za
tržišta. Ali istovremeno stvara i uvećava i radničku klasu, klicu
njegovog uništenja, koja će ukidanjem privatne svojine nad sredstvima za
proizvodnju otvoriti vrata racionalnom korištenju resursa i humanijem
društvu. Zadatak marksizma je da osvijesti radničku klasu i pokaže joj
mjesto i put u borbi sa kapitalizmom.
Naš stav:
Razbijanje SFRJ, bratoubilački ratovi, pljačkanje društva i ubrzano
osiromašenje stanovništva su nedvosmisleno pokazali da se ni jedan
socijalni i ekonomski problem ne može riješiti na osnovama nacionalizma,
šovinizma niti navodnim prozapadnim reformama. Isto koliko je bio opasan
Miloševićev totalitaristički režim, opasni su i sadašnji "pro-zapadni" i
"pro-demokratski" zagovornici potpunog otvaranja tržišta zapadnom
imperijalizmu i "privatizacije" (pljačkalizacije) društvene imovine.
Recite NE! kapitalizmu, kriminalu, nacionalizmu, 'liberalizmu',
korupciji i drugim reakcionarnim pojavama i strujama. Zauzmite human,
internacionalistički stav. Borite se svim demokratskim sredstvima za
pravedno, socijalističko društvo u kome će sloboda svakog pojedinca biti
osnov slobode za sve. Uključite se u borbu za novo društvo zasnovano na
marksizmu i naučnom socijalizmu!
|
